Milton Friedman o ekonomskoj slobodi i državi blagostanja

Milton Friedman o vrlinama ekonomske slobode i rješavanju problema tranzicije iz socijalne države (države blagostanja) u slobodno društvo. “Ekonomska sloboda je dio sveukupne slobode, i za većinu ljudi ona je njen najvažniji dio. Sloboda ne znači mnogo čovjeku koji gladuje. I ako slobodno društvo ne može pomoći čovjeku koji gladuje, bilo bi veoma teško za to društvo da ostane slobodno veoma dugo. To je razlog zašto je sposobnost slobodnog društva da unaprijedi život običnog čovjeka veoma, veoma neophodan uslov za održavanje slobode, ali to nije osnovni razlog zašto ja želim slobodno društvo. Ja želim slobodno društvo zbog ljudskih, etičkih, i moralnih vrijednosti koje ste naglasili kako se odnose na slobodu.” Ovaj video je isječak iz 10. epizode “How to Stay Free” iz poznate dokumentarne serije "Free to Choose." Izvor: LibertyPen YouTube kanal.

(video na dnu transkripta)

Transkript:

Milton Friedman:

Ekonomska sloboda je neophodan uslov za sve ljudske slobode, ali to nije dovoljan uslov. Možete imati ekonomiju koja je u velikoj mjeri slobodna sa velikim elementima ograničenja. Na primjer, dozvolite mi da uzmem američko iskustvo prije građanskog rata. Mi smo imali mješavinu uglavnom slobodne ekonomije, sa segmentom stanovništva, robova, koji su držani u stanju prisilnog ropstva. Ali čak i kada nemate potpunu političku slobodu, kao što je to u slučaju Singapura ili Tajvana, ljudska bića su mnogo slobodnija nego što su u onim društvima u kojima nema ni ekonomske slobode. Ako uporedite životne uslove ljudi u mjestu kao što je Singapur sa uslovima ljudi u mjestu kao što je crvena Kina, ili recimo Indonezija, vidjećete da je ekonomska sloboda veoma važna komponenta sveukupne slobode. To nije nešto drugačije, to nije nešto zasebno. Ekonomska sloboda je dio sveukupne slobode, i za većinu ljudi ona je njen najvažniji dio. Sloboda ne znači mnogo čovjeku koji gladuje. I ako slobodno društvo ne može pomoći čovjeku koji gladuje, bilo bi veoma teško za to društvo da ostane slobodno veoma dugo. To je razlog zašto je sposobnost slobodnog društva da unaprijedi život običnog čovjeka veoma, veoma neophodan uslov za održavanje slobode, ali to nije osnovni razlog zašto ja želim slobodno društvo. Ja želim slobodno društvo zbog ljudskih, etičkih, i moralnih vrijednosti koje ste naglasili kako se odnose na slobodu. Sloboda se uistinu oslanja na vrijednost same slobode.

Lawrence E. Spivak:

Pretpostavimo da meni moralne vrijednosti puno znače, ali, opet, kao što sam rekao, one ne znače ništa čovjeku koji je gladan. To njemu ne znači apsolutno ništa. Šta ćete da ... pa, da li mislite da to njemu nešto znači?

Milton Friedman:

Ne. Kao prvo, mislim da to znači nešto mnogima od njih. Naravno, mnogi ljudi su umrli za svoje moralne vrijednosti, stavili su te moralne vrijednosti znatno iznad samog života. Vi i ja smo građani slobodnog društva, mi nećemo podnositi prizore ljudi kako gladuju ...

Lawrence E. Spivak:

… Pa, dopustite mi da to kažem na drugi način. Pretpostavimo da se uključite i održite govor svim ljudima koji su na socijalnoj pomoći i kažete im: pogledajte, sloboda je mnogo važnija od novca kojeg dobijate putem socijalne pomoći. Njihovi etički koncepti, njihove duhovne stvari, ljudi koji su umrli za ove stvari. Šta ako biste im sve to rekli, i ako biste im zatim rekli da ćemo sada da im ukinemo socijalnu pomoć. Šta mislite šta bi se tada desilo?

Milton Friedman:

Ja bih im rekao nešto drugo. Rekao bih im rekao ...

Lawrence E. Spivak:

Takođe, šta biste takođe i učinili?

Milton Friedman:

Rekao bih im, oboje, ono šta bih uradio i ono šta bih im rekao. Ja bih im rekao da ih socijalna pomoć kvari. Pogledajte šta vam to čini. Pogledajte šta to radi vašoj djeci. Bilo bi vam daleko bolje u svakom pogledu ...

Lawrence E. Spivak:

Ali pretpostavimo da su Vam odgovorili: mi stvari ne vidimo tako uopšte. Bez socijalne pomoći bismo bili u užasnom haosu.

Milton Friedman:

Vi niste u pravu. Vi ne biste bili u užasnom haosu, ali ja razumijem vaša osjećanja i ne predlažem da se pomoć povuče sva odjednom. Mislim da bi bilo nedopustivo da se na ulicu bace milioni ljudi koji su sada ovisni o socijalnoj pomoći. Moramo da idemo postepeno odavde do tamo. To je upravo razlog zašto sam predložio negativni porez na dohodak, kao prelazni mehanizam. To bi nam omogućilo da pružimo pomoć ljudima kojima je pomoć zaista potrebna, bez da u isto vrijeme imamo vrstu nereda koji sada imamo, gdje je većina beneficija idu ljudima kojima to nije potrebno. Ali pogledajte način na koji sistem blagostanja kvari samu tkaninu našeg društva. Mi smo stavili ljude u zamku koja nije njihova sopstvena kreacija, ja ne krivim njih. Ali oni su uhvaćeni u zamku, gdje ih potičemo da postanu zavisni, da postanu djeca ...

Preveo: Jadranko Brkić