studenog 2011

Nataša Srdoč about a political prisoner Saša Radović

Nataša Srdoč in an interview with Tihomir Ladišić for TV 24 Sata, talks about political prisoner Saša Radović, threats on associates, members, and candidates of her new principal political party, Croatia 21st Century.

(Friday, Nov. 18, at TV 24 Sata)

see video at the bottom

Transcript:

Tihomir Ladišić:

Engleski

Nataša Srdoč o političkom zatvoreniku Saši Radoviću

Nataša Srdoč u razgovoru s Tihomirom Ladišićem za 24 Sata govori o Saši Radoviću kao političkom zatvoreniku, te prijetnjama suradnicima, članovima, i kandidatima Hrvatske 21. Stoljeća.

(Petak, 18. Studeni, - 24 Sata)

pogledajte video na dnu članka
 
Transkript:

Tihomir Ladišić:

Serbian/Croatian/Bosnian

In Memoriam

Ante MarkovićJedina istinska kapitalisticka varnica koja je na kratko ugrejala prostor bivse nam drzave, covjek koji je donio prvi zakon o privatizaciji u citavoj Istocno Evropi, najvece i najmasovnije otvaranje trzita koje balkanci upce pamte, kao i regionalni nosilac ideje o vaocerskoj    privatizaciji… Ante Markovic, preminuo je danas, u 88 godini zivota. Ironija sudbine je ucinala da zivi koliko i sam kreator posleratne komunisticke federacije Josip Broz, ali naravno, uz ogromnu razliku u poimanju drustvenih odnosa, sto ga je ucinilo vrednijim postovanja.

Serbian/Croatian/Bosnian

Interview with Ken Schoolland (1/3): Philosophy of Liberty

In November of 2011 we visited with Ken Schoolland, an associate professor of Economics and Political Science at Hawaii Pacific University in Honolulu Hawaii. Professor Schoolland is an economist, academic, author, and political commentator.

Engleski

Intervju sa Ken Schoolland-om (1/3): Filozofija Slobode

U Novembru 2011 godine razgovarali smo sa Ken-om Schoolland-om, profesorom ekonomije i političkih nauka na Havajskom Pacifičkom Univerzitetu u Honolulu-u Havajima. Profesor Schoolland je ekonomista, akademik, autor, i politički komentator.

Serbian/Croatian/Bosnian

Intellectuals in an Age of Transition

“You know yourself that the petty philosophy of these ‘disillusioned’ men (and a huge number among them do nothing but keep being disillusioned) – is only an impotence of the spirit and the mind, that they are defeated and incapacitated to fight and are in their fall consoled by destroying the willpower for action of others and their faith in the higher tasks of life.”
Jovan Skerlic (1877-1914), Serbian novelist
 

Engleski

Argument za radikalni idealizam

Svako “radikalno” uverenje je bilo optuživano za “utopizam”, a libertarijanski pokret tu nije izuzetak. Čak i neki libertarijanci smatraju da ne bismo trebali plašiti ljude svojim “radikalizmom”, te da bi stoga puna libertarijanska ideologija i program trebalo da budu držani dalje od pogleda javnosti. Ti ljudi preporučuju “fabijanski” graduelistički program, samo što se oni zalažu za postepeno smanjenje državne moći.

Serbian/Croatian/Bosnian

Budućnost liberalizma – pledoaje za novi radikalizam

Klasični liberalizam je bio u opadanju više od jednog veka. Počev negde od druge polovine devetnaestog veka, kulturno-politička sfera je bila pod sve jačim uticajem socijalističkih ideja: komunizma, fašizma, nacional-socijalizma i najduže – socijaldemokratije (američki liberalizam i neo-konzervativizam).

 

Socijalistička pobeda je zaista bila toliko potpuna da danas neki neo-konzervativci trabunjaju o "kraju istorije" i dolasku "poslednjeg čoveka", tj. poslednjeg milenijuma globalne socijaldemokratije pod nadzorom SAD-a.

Serbian/Croatian/Bosnian

Revolucija “ruke koja daje”

Ako je za verovati klasicima, privredu su iznedrile samovolja i lakovernost. Ruso u čuvenoj uvodnoj rečenici drugog dela Rasprave o nejednakosti iz 1755. godine daje potrebno objašnjenje: "Onaj ko je prvi ogradio komad zemlje, kome je palo na pamet da kaže – 'ovo pripada meni!', i koji je našao ljude dovoljno prostodušne (simples) da mu veruju, taj je pravi utemeljivač građanskog društva (société civile)".

Serbian/Croatian/Bosnian

Čemu još filozofija?

Budući da sam spisateljica, dozvolite da započnemo s jednom kratkom pričom. Pretpostavite da ste astronaut u svemirskom brodu koji je izgubio svoje kontrolne funkcije i srušio se na nepoznatu planetu. Kada ste došli svesti i shvatili da niste teško povređeni, prva tri pitanja koja bi vam pala na pamet bi bila: Gde se nalazim? Kako to mogu da saznam? Šta treba da činim? 

 

Serbian/Croatian/Bosnian

Stranice